29. juna 2010. u Parlamentu Srbije usvojen je novi paket izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju. Od ključnih stvari izdvajamo da je uslov za upis sledeće godine na teret budžeta ostao 48 ESPB poena, kao i da će biti 6 obaveznih ispitnih rokova koji se moraju završiti najkasnije do 10. oktobra. Fakultetima će odobrenje za propisane visine školarina slati Ministarstvo prosvete, i tek nakon ove verifikacije one mogu postati utvrđene i konačne. Studenti upisani u prvu godinu studija školske 2006/2007, odnosno 2007/2008 godine zadržavaju pravo finansiranja iz budžeta najduže godinu dana po isteku redovnog trajanja studija, dok studenti upisani 2008/2009 imaju pomenuto pravo u trajanju od 6 meseci. Dakle, izmene koje su 29. juna verifikovane u Parlamentu jesu u skladu sa onim što smo pisali i predviđali.
Međutim, novina koja je iznenadila prisutne na nedavno održanoj tribini povodom izmena Zakona na našem fakultetu jeste uvođenje rangiranja studenata radi utvrđivanja prava na budžet u narednoj školskoj godini.
Kako je rečeno, radi utvrđivanja prava na budžetsko finansiranje biće razmatrana 3 kriterijuma:
1. ESPB poeni (ovaj kriterijum ima najveći težinski koeficijent, ali ga ne možemo smatrati presudnim);
2. Prosek pomnožen sa 1.5;
3. Rok u kome su završene obaveze iz prethodne godine (3 boda za jun, a za rokove od septembra do oktobra 2 po 2, 1 i 0 bodova, respektivno)
Rangiranje će se vršiti po sumi poena ostvarenoj na osnovu sva tri kriterijuma, uz malu napomenu: ove godine će u sumu ulaziti samo prva dva kriterijuma, jer je izmena donesena duboko u toku tekuće školske godine.
Hteli ili ne hteli, čarobna matematika se sve grublje upliće u visokoškolski sistem. Nije potrebno mnogo mudrosti i moći zaključivanja kako bi se shvatilo da iza svega stoji budžetski deficit, zahvaljujući kome ćemo već od ove godine biti u situaciji da se za budžet ne borimo samo sa gradivom, već i jedni protiv drugih. Sve redovnije tribine i potenciranje studentskog predstavništva nisu ništa više od prostog «zamazivanja očiju» kako bi se sprečila neželjena studentska reakcija na ovu rogobatnu i nepopularnu izmenu. Govoreći o neželjenoj reakciji, ovako nezdrav model izmene prema kojoj se studenti na putu do budžeta ne sučeljavaju samo sa unapred određenim zahtevima, već i međusobno, pravo je zvono za uzbunu i sve viši studentski aktivizam. Odluka nije slučajno došla pred letnju pauzu između ispitnih rokova, već sa ciljem da se mogućnost studentskog organizovanja i aktivizma suzbije.
Pod studentskim aktivizmom ne smatrajte produženu ruku Uprave zvanu Studentski parlament, jer će upravo to telo na ovu izmenu staviti svoj pečat u narednim danima, time joj dajući zvaničan karakter.
Zapitajte se zašto su studenti u Zapadnoj i Centralnoj Evropi (Belgija, Francuska, Austrija), kojima uslovi života dozvoljavaju daleko lakše finansiranje visokog obrazovanja, štrajkovali protiv sličnih modela, dok to kod nas nije slučaj. Razmislite o sistemu po kom naši studenti «participiraju» u donošenju odluka, i o ispravnosti istog. Na kraju se zapitajte kako neslaganje zapadnoevropskih studenata sa stavom zvaničnih institucija u vidu televizijskog snimka obiđe svet, dok se kod nas o tome jako malo zna i čuje. Mi ćemo vam samo reći šta je nama i njima zajedničko: uz malo dobre organizacije imamo veliku moć da utičemo na svoju budućnost.

Postavi komentar